Kako stres utiče na varenje?


Kako stres utiče na varenje?

Crijevni problemi

Valentina Ratkajec, dr. med.,
specijalizant gastroenterologije

Strah, bijes i stres uopšte u velikoj mjeri utiču na rad želuca, zapisao je još davne 1833. godine Vilijam Bomont, hirurg u američkoj vojsci koji je postao poznat kao otac fiziologije želuca nakon svojih istraživanja o varenju kod ljudi. Skoro 200 godina kasnije, sa ovakvim stanjima se svakodnevno susrećemo, a dokazano je da psihički, fizički i imunološki stres faktori utiču na gastrointestinalnu sekreciju, motilitet, propustljivost epitela i upalu.
 

Stres i varenje

Stres, definisan kao akutna prijetnja homeostazi, pokazuje i kratkoročne i dugoročne efekte na funkcije digestivnog trakta. Naime, stres izaziva grčeve u crijevima i tako dolazi do poremećaja u varenju hrane.

Ako su grčevi rasprostranjeni i cijelo debelo crijevo se steže, sve će se brzo kretati i doći će do dijareje. S druge strane, ako se grčevi manifestuju samo na jednom mjestu, doći će do zadržavanja sadržaja i pojave zatvora.

Bol i nelagodnost u gornjem dielu stomaka su uobičajeni neželjeni efekti. Pored toga, efekat stresa na fiziologiju crijeva može uključivati i sljedeće:

  • Promjene u gastrointestinalnom motilitetu,
  • Povećanje visceralne osjetljivosti,
  • Promjene u gastrointestinalnoj sekreciji,
  • Povećanu crijevnu permeabilnost (propustljivost),
  • Neželjene efekte na regenerativni kapacitet sluzokože gastrointestinalnog trakta i krvotok sluzokože
  • Neželjene efekte na crijevnu mikrobiotu.
  • Odnos crijeva i mozga

Višestruki komunikacioni sistem između crijeva i mozga obezbjeđuje pravilno održavanje i koordinaciju gastrointestinalnih funkcija, ali takođe i omogućava povratnim informacijama iz crijeva da utiču na raspoloženje, motivisano ponašanje i više kognitivne funkcije.

Pošto su mozak i varenje u neprekidnoj interakciji, kada dođe do stresa – pati varenje. Stres može uticati na povećanje propustljivosti crijevne barijere i na taj način omogućiti bakterijama da uđu stvarajući inflamatorni odgovor. Stoga je dugotrajna i hronična izloženost stresu glavni faktor rizika u patogenezi različitih gastrointestinalnih poremećaja, kao što su:

  • Inflamatorna bolest crijeva (IBD)
  • Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
  • Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
  • Pojave peptičkih ulkusa (ranice na sluzokoži digestivnog trakta)

Shodno tome, dijagnostički pristup gastrointestinalnim poremećajima izazvanim stresom uključuje:

  • Laboratorijske pretrage
  • Slikovne tehnike (sonografija abdomena)
  • Endoskopiju (gastroskopija, kolonoskopija, endoskopija tankog crijeva)
  • H2 test disanja za isključivanje prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu (SIBO) i maldigestije ugljenih hidrata.
  • Mikrobiota crijeva i stres

Crijevna mikrobiota je ključni regulator odnosa crijeva - mozak i potencijalno utiče na sve neuro-imuno-endokrine puteve. Ima direktan uticaj na efikasnost odgovora imunog sistema i funkciju varenja. Dvosmjerni odnosi između stresa/raspoloženja, ishrane i crijevne mikrobiote na kraju formiraju ili začarani ili vrli krug.

Sastav crijevne mikrobiote je važan da bi se obezbjedilo optimalno crijevno okruženje, pa čak i kratkotrajna izloženost stresu može uticati na profil zajednice mikrobiote promjenom relativnih proporcija glavnih vrsta mikrobiote.

Mikrobiota crijeva takođe je u interakciji sa centralnim nervnim sistemom, a kao rezultat toga, sastav i ponašanje ovih bakterija mogu oblikovati mentalno zdravlje, pa čak i neurološki razvoj. Nervi u gastrointestinalnom traktu mogu da reaguju na iste hormone stresa i neurotransmitere kao i naš mozak.

Veoma važan eksperiment iz 2004. godine prilikom koga je otkriveno da miševi bez klica (GF), trenutno najbolji „alati” za otkrivanje uzročne veze između mikrobioma i bolesti, imaju preterane reakcije hipotalamus-hipofizno-nadbubrežne ose na stres (glavnog neuroendokrinog sistema koji kontroliše reakcije na stres), koje bi se mogle poništiti kolonizacijom sa određenom vrstom iz roda Bifidobacterium. Naknadne studije su podržale vezu između crijevne mikrobiote i osjetljivosti na stres, uključujući i izvještaje da izloženost stresu može da promijeni sastav mikrobiote organizma i da mikrobne populacije mogu da oblikuju odgovor tijela na stres. Stres je teško kontrolisati, ali uz dodatak Bifidobacteria, zdrava crijevna mikrobiota može pomoći u ublažavanju simptoma. Ako se ovome dodaju i blagodeti butiratne kiseline kao nus proizvoda fermentacije „dobrih“ bakterija, jasno je da crijeva u stresnim okolnostima imaju korist od dodatne pomoći.

Reference:

  1. Șchiopu, C. G., Ștefănescu, C., Boloș, A., Diaconescu, S., Gilca-Blanariu, G.-E., & Ștefănescu, G. (2022). Functional Gastrointestinal Disorders with Psychiatric Symptoms: Involvement of the Microbiome–Gut–Brain Axis in the Pathophysiology and Case Management. Microorganisms, 10(11), 2199. https://doi.org/10.3390/microo...
  2. Madison, A., & Kiecolt-Glaser, J. K. (2019). Stress, depression, diet, and the gut microbiota: human-bacteria interactions at the core of psychoneuroimmunology and nutrition. Current opinion in behavioral sciences, 28, 105–110. https://doi.org/10.1016/j.cobe...
  3. Yang, T., Ahmari, N., Schmidt, J. T., Redler, T., Arocha, R., Pacholec, K., Magee, K. L., Malphurs, W., Owen, J. L., Krane, G. A., Li, E., Wang, G. P., Vickroy, T. W., Raizada, M. K., Martyniuk, C. J., & Zubcevic, J. (2017). Shifts in the Gut Microbiota Composition Due to Depleted Bone Marrow Beta Adrenergic Signaling Are Associated with Suppressed Inflammatory Transcriptional Networks in the Mouse Colon. Frontiers in physiology, 8, 220. https://doi.org/10.3389/fphys....
  4. Zeng, M. Y., Inohara, N., & Nuñez, G. (2017). Mechanisms of inflammation-driven bacterial dysbiosis in the gut. Mucosal immunology, 10(1), 18–26. https://doi.org/10.1038/mi.201...
  5. Galley, J. D., Nelson, M. C., Yu, Z., Dowd, S. E., Walter, J., Kumar, P. S., Lyte, M., & Bailey, M. T. (2014). Exposure to a social stressor disrupts the community structure of the colonic mucosa-associated microbiota. BMC microbiology, 14, 189. https://doi.org/10.1186/1471-2...
  6. Galley, J. D., Yu, Z., Kumar, P., Dowd, S. E., Lyte, M., & Bailey, M. T. (2014). The structures of the colonic mucosa-associated and luminal microbial communities are distinct and differentially affected by a prolonged murine stressor. Gut microbes, 5(6), 748–760. https://doi.org/10.4161/194909...
  7. Partrick, K. A., Chassaing, B., Beach, L. Q., McCann, K. E., Gewirtz, A. T., & Huhman, K. L. (2018). Acute and repeated exposure to social stress reduces gut microbiota diversity in Syrian hamsters. Behavioural brain research, 345, 39–48. https://doi.org/10.1016/j.bbr....
  8. Freestone, P. P., Williams, P. H., Haigh, R. D., Maggs, A. F., Neal, C. P., & Lyte, M. (2002). Growth stimulation of intestinal commensal Escherichia coli by catecholamines: a possible contributory factor in trauma-induced sepsis. Shock (Augusta, Ga.), 18(5), 465–470. https://doi.org/10.1097/000243...
  9. Wu HJ, Wu E. The role of gut microbiota in immune homeostasis and autoimmunity. Gut Microbes. 2012 Jan-Feb;3(1):4-14. doi: 10.4161/gmic.19320. Epub 2012 Jan 1. PMID: 22356853; PMCID: PMC3337124.
  10. Jiang, H., Ling, Z., Zhang, Y., Mao, H., Ma, Z., Yin, Y., Wang, W., Tang, W., Tan, Z., Shi, J., Li, L., & Ruan, B. (2015). Altered fecal microbiota composition in patients with major depressive disorder. Brain, behavior, and immunity, 48, 186–194. https://doi.org/10.1016/j.bbi....
  11. Chen, Z., Li, J., Gui, S., Zhou, C., Chen, J., Yang, C., Hu, Z., Wang, H., Zhong, X., Zeng, L., Chen, K., Li, P., & Xie, P. (2018). Comparative metaproteomics analysis shows altered fecal microbiota signatures in patients with major depressive disorder. Neuroreport, 29(5), 417–425. https://doi.org/10.1097/WNR.00...
  12. Kiecolt-Glaser, J. K., Derry, H. M., & Fagundes, C. P. (2015). Inflammation: depression fans the flames and feasts on the heat. The American journal of psychiatry, 172(11), 1075–1091. https://doi.org/10.1176/appi.a...
  13. Glaser, R., & Kiecolt-Glaser, J. K. (2005). Stress-induced immune dysfunction: implications for health. Nature reviews. Immunology, 5(3), 243–251. https://doi.org/10.1038/nri157...
  14. Kiecolt-Glaser, J. K., Wilson, S. J., Bailey, M. L., Andridge, R., Peng, J., Jaremka, L. M., Fagundes, C. P., Malarkey, W. B., Laskowski, B., & Belury, M. A. (2018). Marital distress, depression, and a leaky gut: Translocation of bacterial endotoxin as a pathway to inflammation. Psychoneuroendocrinology, 98, 52–60. https://doi.org/10.1016/j.psyn...
  15. Maes, M., Kubera, M., Leunis, J. C., & Berk, M. (2012). Increased IgA and IgM responses against gut commensals in chronic depression: further evidence for increased bacterial translocation or leaky gut. Journal of affective disorders, 141(1), 55–62. https://doi.org/10.1016/j.jad....
  16. Vanuytsel, T., van Wanrooy, S., Vanheel, H., Vanormelingen, C., Verschueren, S., Houben, E., Salim Rasoel, S., Tόth, J., Holvoet, L., Farré, R., Van Oudenhove, L., Boeckxstaens, G., Verbeke, K., & Tack, J. (2014). Psychological stress and corticotropin-releasing hormone increase intestinal permeability in humans by a mast cell-dependent mechanism. Gut, 63(8), 1293–1299. https://doi.org/10.1136/gutjnl...
  17. Labanski, A., Langhorst, J., Engler, H., & Elsenbruch, S. (2020). Stress and the brain-gut axis in functional and chronic-inflammatory gastrointestinal diseases: A transdisciplinary challenge. Psychoneuroendocrinology, 111, 104501. https://doi.org/10.1016/j.psyn...
  18. Zamani, M., Alizadeh-Tabari, S., & Zamani, V. (2019). Systematic review with meta-analysis: the prevalence of anxiety and depression in patients with irritable bowel syndrome. Alimentary pharmacology & therapeutics, 50(2), 132–143. https://doi.org/10.1111/apt.15...
  19. Bravo, J. A., Julio-Pieper, M., Forsythe, P., Kunze, W., Dinan, T. G., Bienenstock, J., & Cryan, J. F. (2012). Communication between gastrointestinal bacteria and the nervous system. Current opinion in pharmacology, 12(6), 667–672. https://doi.org/10.1016/j.coph...

Konturek, P. C., Brzozowski, T., & Konturek, S. J. (2011). Stress and the gut: pathophysiology, clinical consequences, diagnostic approach and treatment options. Journal of physiology and pharmacology : an official journal of the Polish Physiological Society, 62(6), 591