Svrbež koji ne prestaje, ljuskava koža neugodna na dodir, a kreme i losioni koje koristite kao da ne pomažu? Ako vam ovo zvuči poznato, možda se suočavate sa psorijazom. Iako ste već možda čuli za psorijazu,a ipak niste sigurni kako ona uopće nastaje i kako da prepoznate imate li baš ovo stanje, a ne neko drugo?
Kako i zašto nastaje?
Psorijaza nastaje kada se stanice kože stvaraju brže nego inače. Iako točan uzrok nije poznat, istraživanja sugeriraju da problem nastaje u imunološkom sustavu. Kako tijelo proizvodi stanice kože u najdubljem sloju kože, one se pomiču prema gore kroz druge slojeve kože dok ne dođu do vanjske razine gdje se ljušte. Za ovaj proces je kod zdrave osobe potrebno oko 3-4 tjedna, dok kod osoba sa psorijazom ovaj proces traje 3-7 dana. Kako stanice kože nisu potpuno zrele, brzo se nakupljaju na površini kože zbog čega nastaju ljuskice i plakovi.
Kako prepoznati simptome psorijaze?
Psorijaza je vrlo prepoznatljiva po crvenim, ljuskavim mrljicama i plakovima na koži, te izdignutim kožnim promjenama. Simptomi mogu varirati od osobe do osobe jer se ne manifestira kod svakoga isto. Rani znak psorijaze je pojava ljuskavog osipa koji ponekad svrbi. Ružičaste je boje i ima deblje bijele ljuskice na površini kože.
Simptomi psorijaze na koži:
- Crvene mrlje prekrivene srebrnastim ljuskama
- Suha i ispucala koža
- Svrbež i bol na zahvaćenim područjima
- Pojava ljuskica koje mogu otpadati
Najčešća mjesta zahvaćena psorijazom su laktovi, koljena, vlasište i područje iza ušiju, donji dio leđa i dlanovi. Simptomi mogu varirati od blagih, gdje su prisutne male crvene mrljice do teških, gdje su veći dijelovi tijela zahvaćeni bolnim, ispucalim i krvavim plakovima. Uz kožu, psorijaza može utjecati i na nokte, uzrokujući promjene poput rupičastih udubina, zadebljanja i promjene boje nokta, a u nekim slučajevima dolazi do odvajanja nokta od nokatne ploče. Plakovi psorijaze mogu biti različitih oblika i veličina, često okrugli ili ovalni.
Kako razlikovati psorijazu od drugih sličnih stanja?
Budući da psorijaza često zna podsjećati na druga kožna stanja poput seboroičnog dermatitisa ili ekcema, važno je naglasiti ključne razlike između tih stanja.
Ekcem (dermatitis) ili psorijaza?
Ekcem je uobičajeno stanje kože koje karakterizira crvena, upaljena koža koja svrbi. Dok i psorijaza i ekcem dijele ove simptome, lezije psorijaze često su deblje i izraženije, sa srebrnastim ljuskicama, dok su mrlje ekcema obično natečenije, s nejasno definiranim rubom. Također, ekcem često uzrokuje izraženiji svrbež i osip na pregibima kože, dok psorijaza najčešće zahvaća vanjske dijelove zglobova, poput laktova i koljena te vlasišta.
Seboroični dermatitis ili psorijaza?
Seboroični dermatitis prvenstveno zahvaća vlasište, uzrokujući perut i crvene, ljuskave mrlje. Iako može nalikovati psorijazi, osobito u svom izgledu ljuskica, seboroični dermatitis obično nema debele, dobro definirane plakove povezane sa psorijazom. Ljuskice su kod seboroičnog dermatitisa najčešće žućkaste i masne, dok su kod psorijaze bijele/srebrne i suhe. Osim toga, izražena psorijaza vlasišta može uzrokovati i opadanje kose, što nije karakteristika seboreje.
Pitirijaza rozea ili psorijaza?
Pitirijaza rozea (Pityriasis rosea) benigni je kožni osip koji počinje s jednom ljuskavom, ružičastom mrljom, nakon koje se pojavljuju slične, manje mrlje po cijelom tijelu. Za razliku od psorijaze koja je autoimuno stanje koje je moguće kontrolirati ali ne i izliječiti, pitirijaza rosea prolazi u roku od nekoliko tjedana.3
Lichen planus ili psorijaza?
Psorijaza i lichen planus kožna su stanja koja dijele neke zajedničke značajke, poput crvenila i ljuskastog izgleda. Psorijaza ima tendenciju zgušnjavanja u mrlje i može trajati godinama ili desetljećima, dok lichen planus može prestati s jednostavnim crvenim izbočinama koje često nestanu same od sebe, iako se ponekad vrate. Za razliku od psorijaze, lichen planus često zahvaća i unutrašnjost usta.3
Koga posjetiti ako sumnjate na psorijazu?
Kako bi se utvrdilo imate li doista psorijazu, potrebno je posjetiti dermatologa koji će procijeniti radi li se točno o tome na što sumnjate. Dermatolog najčešće procjenjuje stanje kroz upotrebu dermatoloških upitnika ili indeksa, u kojima se odgovara na pitanja koja se odnose na utjecaj bolesti na svakodnevni život, međuljudske odnose, hobije, posao i slično. Svi ovi elementi uzimaju se u obzir kako bi se dobila cjelovita slika o težini bolesti.
Kako bi se procijenila težina stanja psorijaze na koži, mogu se provoditi i objektivni standardizirani testovi. PASI (Psoriasis Area Severity Index) obuhvaća proširenost promjena na koži, prisutnost crvenila, ljuskanja te debljinu promjena na koži. Navedeni parametri zajedno se obrađuju putem softverskog kalkulatora, nakon čega se dobiva generirani broj koji odražava težinu stanja. Drugi instrument u procjeni stanja je BSA (Body Surface Area), koji objektivno mjeri površinu kože zahvaćenu psorijazom.
Svjetski dan psorijaze – 29. listopada: Važnost rane dijagnoze
Svjetski dan psorijaze obilježava se 29. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti i poboljšanja uvjeta liječenja za oboljele. Tema ovogodišnjeg svjetskog dana prema Međunarodnoj federaciji udruga psorijatičara je „Obitelj“, gdje se naglašava kako bolest utječe ne samo na oboljele, već i na njihove obitelji, te se poziva na veću empatiju i podršku onih koji se svakodnevno bore sa psorijazom.
Povodom Svjetskog dana psorijaze Eptaderm EPTA PSO liniju moguće je kupiti uz popust od 15% u ljekarnama do kraja listopada. Ova linija kozmetike odlična je vrsta podrške u tretmanu ljuskavih stanja kože, a sadrži emulziju, kreme s različitim udjelom ureje, gel za čišćenje te šampon za kosu i premaz za nokte.
Izvori:
https://www.drustvo-psorijaticara.hr/psorijaza-informacije/
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unidu%3A548/datastream/PDF/view
https://www.psoriasistreatmentbangalore.com/distinguishing-psoriasis-from-other-skin-conditions/