Psorijaza ljeti: kako njegovati kožu i nokte prije dolaska hladnijeg vremena


Psorijaza ljeti: kako njegovati kožu i nokte prije dolaska hladnijeg vremena

Mr. sc. Melita Vukšić Polić dr. med., specijalist dermatovenerolog

Psorijaza je kronična, upalna bolest kože koja nastaje posredovanjem imunološkog sustava, (u literaturi se najčešće može pronaći pod imenom vulgarna psorijaza) (1) . Pojavljuje se u genski podložnih osoba, pod utjecajem različitih provocirajućih čimbenika. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće je to između 20. i 30. godine života te između 50. i 60. godine života (2). U Hrvatskoj od psorijaze boluje oko 1.6 % stanovnika (3), što govori u prilog tome koliko je ova bolest veliki javnozdravstveni problem.

Na tijelu oboljelih najčešće se pojavljuju crvene, ljuskave promjene različitih veličina. Tipična mjesta na kojima se javljaju su koljena, laktovi, genitalno područje, trup, vlasište i nokti (4). Bolest može biti blaga, srednje teška i teška, s različitim utjecajem na kvalitetu života oboljelog (5). Iako postoji više kliničkih oblika, spomenut ćemo psorijazu noktiju. Približno polovica bolesnika koji boluju od psorijaze ima zahvaćene i nokte. Zahvaćenost noktiju je pokazatelj razvoja težeg oblika psorijaze i psorijatičnog artritisa.

Zbog svoje upalne prirode, psorijaza spada u imunoposredovane bolesti). Važno je naglasiti da psorijaza uzrokuje stalno proinflamatorno i protrombotičko stanje čime predisponira pojavu kardiovaskularne bolesti (16, 17).

Psorijaza je sustavna bolest, a ne samo bolest kože. Tu činjenicu potvrđuju udružene bolesti koje se razvijaju kod oboljelih od psorijaze: hipertenzija, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, upalne bolesti crijeva i oka te psihosocijalni komorbiditet (18).

Svakodnevne društvene aktivnosti nisu jednostavne za oboljele od psorijaze jer ih se često doživljava drugačije, manje vrijednima ili čak i zaraznima (32, 33). Prema nekim istraživanjima, oko 40 % ispitanika doživjelo je odbacivanje od drugih ljudi, npr. u teretani, na bazenu ili kod frizera, a oko 50 % ispitanika doživjelo je barem jednom da su drugi ljudi izbjegavali kontakt s njima (34, 35). Psorijaza, zbog svega navedenog, utječe na sve aspekte kvalitete života: fizički, psihološki, socijalni, seksualni i poslovni (34, 36, 37). Psihološke smetnje oboljelih od psorijaze istovjetne su, ili čak i teže nego kod oboljelih od drugih kožnih ili kroničnih bolesti poput bolesti srca ili dijabetesa (32, 34, 37-39).

Bolest se dijagnosticira kliničkim pregledom i patohistološkom dijagnostikom. Za odluku o vrsti liječenja nužna je procjena težine bolesti. Najćešće korišteni alati za procjenu težine bolesti su ovi indeksi: PASI (engl. Psoriasis Area and Severity Index), BSA (engl. Body Surface Area) i D QLI (engl. Dermatology Quality of Life Index).

Kod blagih oblika primjenjuju se različiti lokalni pripravci, dok se kod srednje teških ili teških oblika ordinira fototerapija, fotokemoterapija i sustavna terapija (retinoidi, ciklosporin, metotreksat). Lokalni pripravci mogu se kombinirati sa sustavnom terapijom. U slučaju neučinkovitosti, nepodnošenja ili kontraindikacije standardne sustavne terapije, u terapiju se uvode biološki lijekovi.

Učinak ljeta i sunca na psorijazu

Za vrijeme ljetnih mjeseci i toplijih dana, važan utjecaj na psorijazu imaju UV zrake. Sunce ima povoljan učinak na psorijazu kod većine oboljelih, kao i kontakt s morskom vodom. Zato se bolesnicima sa psorijazom savjetuje boravak na moru i kontrolirano izlaganje sunčevim zrakama tijekom ljetnih mjeseci. Takav oblik terapije naziva se heliomarinoterapija. Sunčeva toplina ublažava iritiranu kožu, a povećana vlažnost zraka smanjuje suhoću kože. Ultraljubičasta zračenja doprinose cijeljenju kože i sprječavanju upale. Osim toga, UV zrake usporavaju prekomjerno ljuskanje kože koje je specifično za ovo stanje. Izlaganje suncu mora biti kontrolirano jer prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama može dovesti do nastanka opeklina kože, bilo da je riječ o koži sa psorijazom ili bez nje. Također, može izazvati rak kože, a isto tako i kontra efekt te može doći do nastajanja tzv. Koebnerovog fenomena – novih psorijatičnih promjena. Važan je i fototip kože pojedinca, odnosno jače ili slabije fotoosjetljiva koža, a ne smije se zanemariti ni činjenica da je mali postotak oboljelih takvog tipa psorijaze koji je i sam osjetljiv na UV zrake. S obzirom na sve navedeno, izrazito je važna intenzivna neutralna njega kože i fotoprotekcija te je potrebno odabrati adekvatne prozivode.

Kako njegovati kožu i nokte kod psorijaze

Kod odabira kreme za sunčanje, osobe sa psorijazom bi trebale birati proizvode koji su namijenjeni prekomjerno osjetljivoj koži. Takve kreme, osim zaštite kože od zračenja, imaju i važnu ulogu vlaženja kože, što je u slučaju psorijaze iznimno bitno. Kod odabira krema za njegu, i ljeti su potrebni pripravci s keratoreducirajućim djelovanjem, namijenjeni uporabi kod plakova na koži, vlasištu i svim površinama kože obraslim dlakama.

Proizvodi poput EPTA PSO 30 pomažu uklanjanju plakova, učinkovito umiruju svrbež uzrokovan suhoćom kože, ovlažuju i djeluju emolijentno. Sadrže 30 % ureje. Proizvod poput EPTA PSO 50 PLUS omogućava jednostavnu i ciljanu primjenu na plakove i kaluse, a EPTA PSO 10, zahvaljujući kompleksu kozmetičkih djelatnih tvari ima zaglađujući, restrukturirajući, ovlažujući i umirujući učinak te koži pruža elastičnost i ugodu. U sklopu njege i zaštite kože mora se uključiti i njega noktiju. Iako i noktima odgovara toplije vrijeme, na nokte se trebaju nanositi proizvod i za jačanje i zaštitu. Prednost treba dati proizvodima s posebnom formulom koja omogućava proizvodu da ostavi nevidljivi zaštitni sloj na noktu i kutikuli (EPTA PSO NOKTI). Svi navedeni proizvodi su sigurni za kombiniranje sa specifičnom dermatološkom terapijom, što je od neizmjernog značenja.

Zaključno, oboljeli od psorijaze bi se svakako trebali posavjetovati s liječnikom po pitanju izlaganja suncu i izboru terapije. Rizike, dobrobit izlaganja suncu te izbor specifične terapije treba procijeniti liječnik, a oko izbora kozmetike oboljeli bi se trebali savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Reference

  1. Parisi R, Symmons DP, Griffiths CE, Ashcroft DM. Global epidemiology of psoriasis; a systemic review of incidence and prevalence. J Invest Dermatol. 2013;133(2):377-85.
  2. Čeović R. Papulozne i papuloskvamozne dermatoze. U: Basta – Juzbašić A, urednica. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2014. str. 191–212.
  3. Barišić – Druško V, Palijan D, Kansky A, Vujasinović S. Prevalence of psoriasis in Croatia. Acta Derm Venereol Suppl (Stockh). 1989;146:178-9.
  4. Nestle FO, Kaplan DH, Barker J. Psoriasis. N Engl J Med. 2009;361:496-509.
  5. Schön MP, Boehncke WH. Psoriasis. N Engl J Med. 2005 May;352(18):1899-912.
  6. Williams JP, Meyers J. Immune-mediated inflammatory diseases (IMIDs) and biologic therapy: a medical revolution. Postgrad Med J. 2007;83:251-60.
  7. Chodorowska G, Wojnowska D, Juszkiewicz-Borowiec M. C reactive protein and alpha 2- macroglobulin plasma activity in medium-severe psoriasis. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2004;18:180-3.
  8. Malik S, Wong ND, Franklin S, Pio J, Fairchild C, Chen r. Cardiovascular disease in U.s. patients with metabolic syndrome, diabetes and elevated C- reactive protein. Diabetes Care. 2005;28:690-3.
  9. Alexandroff AB, Pauriah M, Camp RD, Lang CC, Struhers AD, Armstrong DJ. More than skin deep; atheroslerosis as a systemic manifestation of psoriasis. Br J Dermatol. 2009 Jul;161(1)1-7.
  10. Nast A, Kapp IB, Augustin M, Banditt KB, Boehncke WH, Follman M, i sur. Evidence-based (S3) guidelines for the treatment of psoriais vulgaris. J Dtsch Dermatol Ges. 2007; (5 Suppl 3):1-119.
  11. Cornell RC, Stoughton RB. Correlation of the vasoconstriction assay and clinical activity in psoriasis. Arch Dermatol. 1985;121:63-7.
  12. Decroix J, Pres H, Tsankov N, Poncet M, Arsonnaud S. Clobetasol propionate lotion in the treatment of moderate to severe plaque-type psoriasis. Cutis. 2004;74:201-6.
  13. Puizina-Ivić Neira. Lokalna terapija psorijaze – Vitamin D3 i analozi vitamina D. U:Smjernice Hrvatskog dermatovenerološkog društva za dijagnostiku i liječenje vulgarne psorijaze. Grafičko oblikovanje i tisak FotoSoft d.o.o.;2013.str.24.
  14. Ginsburg IH, Link BG. Psychosocial consequences of rejection and stigma feelings in psoriasis patientes. Int J Dermatol.1993;32:587-91.
  15. Fortune DG, Richards HL: What patients with psoriasis believe about their condition: Am J Academ Dermatol. 1998;39(2):196-201.
  16. Locala JA. Current concepts in psychodermatology. Current Psychiatry Reports. 2009;11:211-8.
  17. Gregurek R. Psihodermatologija. U: Gregurek R. Suradnja i konzultativna psihijatrija. Zagreb: Školska knjiga; 2006:str 126-32.
  18. Biljan D, Laufer D, Filaković P, Šitum M, Brataljenović T. Psoriasis, Mental Disorders and Stress. Coll Antropol. 2009;3:889-92.
  19. Buljan D, Buljan M, Vurnek-Živković M, Šitum M. Basic aspects of psychodermatology. Psychiatria Danubina. 2008;20:415-8.
  20. Folnegović-Smalc V. Uloga psihijatra u liječenju psorijaze. Psoriasis. 1998;41:11-3.
  21. Richards HJ, Fortune DG, Griffiths CEM, Main CJ. The contribution of perceptions of stigmatisation to disability in patients with psoriasis. J Psychosom Res. 2001;50:11-5.