Colosal – trostruka moć stiže u pomoć

Colosal je dodatak ishrani zasnovan na trostrukoj snazi buterne kiseline, fruktooligosaharida i živih kultura Bifidobacterium bifidum i Bifidobacterium lactis. Njegova patentirana formula je sadržana u gastrorezistentnim tabletama sa odloženim oslobađanjem koje dospevaju ciljano u debelo crevo. U kolonu, gde se nalazi više od 70% svih mikroba u ljudskom telu [1], Colosalove vredne komponente postaju deo crevne mikroflore i postižu svoje najbolje dejstvo.

Na telo i creva svakodnevno utiču različiti faktori, od stresa, genetskih stanja, upotrebe antibiotika i drugih lekova, pušenja, do nezdrave ishrane. U takvom okruženju česte su bolesti i poremećaji poput sindroma iritabilnog creva, Kronove bolesti ili upale creva (divertikulitisa). Pred svaku osobu danas je postavljen izazov pomaganja sopstvenom probavnom sistemu kako bi on ponovo došao u najbolje moguće stanje. Kombinacija buterne kiseline, fruktooligosaharida i živih kultura Bifidobacterium bifidum i Bifidobacterium lactis je novost na tržištu Srbije, a svaki od sastojaka ima svoj prepoznatljiv efekat na creva.

Maslačna (buterna) kiselina je masna kiselina kratkog lanca prisutna u prirodi kao komponenta masne frakcije mleka i njegovih derivata. Kod ljudi je to fiziološka supstanca koja nastaje u debelom crevu kao rezultat fermentacije prehrambenih vlakana. Glavni je izvor energije stanica debelog creva (kolonocita), podstiče metabolizam i njihovo fiziološko sazrevanje te igra ključnu ulogu u održavanju celovitosti sluzokože i u procesima isceljenja lezija na crevima; podstiče reapsorpciju vode i natrijuma u crevima; pomaže u snižavanju crevnog pH stvaranjem nepovoljnog okruženja za razvoj patogenih bakterija. Klinička iskustva pokazuju da, kod pacijenata sa staničnom neravnotežom koja utiče na debelo crevo, dodatak maslačne kiseline značajno poboljšava simptome kao što su proliv, bolovi u stomaku i opšta malaksalost.

Bifidobakterije su najvažnije bakterije koje se nalaze u debelom crevu odraslih i dece. Broj bifidobakterija opada sa godinama i sa pogoršanjem zdravlja. Populaciju bakterije Bifidobacterium bifidum koja živi u ljudskom crevu mogu uništiti brojni faktori povezani sa načinom života, zdravstvenim uslovima pojedinca i životnom sredinom. Prednosti integracije bifidobakterija su:

• sprečavanje kolonizacije creva neprijateljskim patogenim bakterijama i kvascima s kojima se bifidobakterije takmiče za hranjive sastojke;
• proizvodnja sirćetne i mlečne kiseline koje snižavaju pH creva i tako područje čine nenaseljivim za druge bakterije;
• zaustavljanje bakterija koje mogu pretvoriti prehrambene nitrate u potencijalno opasne nitrite;
• dobro prilagođavanje bifidobakterija može pomoći u rešavanju problema zatvora i poboljšati rad creva.

FOS (fruktooligosaharidi) su složeni ugljeni hidrati, prirodni šećeri u obliku polimera, a nalaze se u malim količinama u raznim biljkama. Zajedno sa ostalim skrobnim oligosaharidima poput inulina, fruktooligosaharidi su gotovo potpuno nesvarljivi. Fruktooligosaharidi su hrana za žive bakterijske kulture.

S obzirom da svaki sastojak Colosala ima izazito veliku korist sam za sebe, njihova trostruka kombinacija pravi je izbor. Kombinacijom buterne kiseline, živih kultura (Bifidobacterium bifidum i Bifidobacterium lactis) i fruktooligosaharida (FOS) podstiče se njihovo optimalno dejstvo i trostuka moć za svaki organizam.

REFERENCE

• Aguirre, M. & Collins, M.D. (1993). Lactic acid bacteria and human clinical infections. J. Appl. Bact. 75:95-107.
• Bartosch, S., Woodmansey, E.J., Paterson, J.C.M., McMurdo, M.E.T. & Macfarlane, G.T. (2005). Microbiological effects of consuming a symbiotic containing Bifidobacterium bifidum, bifidobacterium lactis, and oligofructose in elderly persons, determined by real-time polymerise chain reaction and counting of viable bacteria. Clinical Infectious Diseases. 40:28-37.
• Boyle, R.J., Robins-Browne, R.M. & Tang, M.L. (2006). Probiotic use in clinical practice: what are the risks? Am J. Clin Nutr. 83(6):1256-64.
• Borriello, S.R, Hammes, W.P.,, Holzapfel, W., Marteau, P, Schrezenmeir, J., Vaara, M. & Valtonen, V. (2008). Safety of probiotics that contain lactobacilli or bifidobacteria. Clin. Infect Dis. 36:775-780.
• Buda, A., Qualtrough, D., Jepson, M.A., Martines, D., Paraskeva, C., Pignatelli, M. Butyrate downregulates a2ß1 integrin: a possible role in the induction of apoptosis in colorectal cancer cell lines. Article in Gut • (2003)52: pp. 729–734.
• Delcour, J., Ferain, T., Deghorain, M., Palumbo, E. & Hols, P. (1999). The biosynthesis and functionality of the cellwall of lactic acid bacteria. Antonie Van Leeuwenhoek. 76(1-4):159-84.15. slide
• Di Sabatino A, Morera R, Ciccocioppo R, Cazzola P, Gotti S, Tinozzi FP, Tinozzi S, Corazza GR. Oral butyrate for mildly to moderately active Crohn's disease. Aliment Pharmacol Ther. 2005 Nov 1;22(9):789-94. doi: 10.1111/j.1365-2036.2005.02639.x. PMID: 16225487.
• Foligne, B., Nutten, S., Grangette, C., Dennin, V., Goudercourt, D., Poiret, S., Dewulf, J., Brassart, D., Mercenier, A., & Pot, B. (2007). Correlation between in vitro and in vivo immunomodulatory properties of lactic acid bacteria. World Journal of Gastroenterology. 13(2):236-243.
• Gaudier, E., Jarry, A., Blottie`re, H.M., De Coppet, P., Buisine, M.P., Aubert, J.P., Laboisse, C., Cherbut, C., and Hoebler, C., Butyrate specifically modulates MUC gene expression in intestinal epithelial goblet cells deprived of glucose. Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol.( 2004) 287: pp. G1168–G1174.
• Hallert, C., Björck, I., Nyman, M., Pousette, A., Grännö, C. and Svensson, H. Increasing Fecal Butyrate in Ulcerative Colitis Patients by Diet: Controlled Pilot Study. Inflammatory Bowel Diseases; Crohn’s & Colitis Foundation of America, (2003) pp. 116–121.
• Lammers, K.M., Brigidi, P., Vitali, B., Gionchetti, P, Rizello, F, Caramelli, E., Matteuzzi, D. & Campieri, M. (2003). Immunomodulatory effects of probiotic bacteria DNA: IL-1 and IL-10 response in human peripheral blood mononuclear cells. FEMS Immunology and Medical Microbiology. 38:165-172.
• Masco, L., Ventura, M., Zink, R., Huys, G. & Swings, J. (2004). Polyphasic taxonomic analysis of Bifidobacterium animalis and Bifidobacterium lactis reveals relatedness at the subspecies level: reclassification of Bifidobacterium animalis subsp. Animalis subsp. nov. and Bifidobacterium lactis as Bifidobacterium animalis subsp. Lactis subsp. nov. Int. J. Syste. Evol. Microbiol. 54:1137-1143.
• Meile, L., Ludwig, W., Rueger, U., Gut, C., Kaufmann, P, Dasen, G., Wenger, S. & Teuber, M. (1997). Bifidobacterium lactis sp. nov., a moderately oxygen tolerant species isolated from fermented milk. Syst. Appl. Microbiol. 20:57-64.
• Mitsuoka, T. (1996). Intestinal flora and human health. Asia Pacific J.Clin. Nutr. 5:2-9.
• Resta-Lenert, S., Truong, F., Barrett, K.E. and Eckmann I. Inhibition of epithelial chloride secretion by butyrate: role of reduced adenylyl cyclase expression and activity. Am J Physiol Cell Physiol (2001) 281: pp. C1837–C1849.
• Ruemmele, F.M., Schwartz, S., Seidman, E.G., Dionne, S., Levy, E., Lentze, M.J. Butyrate induced Caco-2 cell apoptosis is mediated via the mitochondrial pathway. Gut (2003);52: pp.94–100.
• Salminen, S., von Wright, A., Morelli, L., Marteau, P., Brassart, D., de Vos, W.M., Fonden, R., Saxelin, M., Collins, K., Mogensen, G., Birkeland, S.-E. & Mattila- Sandholm, T. (1998). Demonstration of safety of probiotics-a review. Int. J. Food Prot. 44:93-106.
• [1] Jovičić, M. (2021) Bifidobacterium sojevi kao deo mikrobiote, stručni tekst na stranici Colosal Srbija, https://pontus-pharma.com/rs/strucni-ugao/bifidobacterium-sojevi-kao-deo-mikrobiote (datum pristupa: 16. decembra 2021.).